Forum „Održivost Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja izbjeglica i interno raseljenih lica – Doprinos CARE projekta: postignuća i izazovi – iskustvo Srbije“

USPEŠNA SARADNJA CIVILNOG I JAVNOG SEKTORA

Na zoom Forumu projekta POMOĆ, koji je održan 17. decembra 2020. godine učestvovali su svi glavni učesnici u realizaciji projekta u Srbiji – menadžerski tim projekta, predstavnici Komesaraijata za izbeglice Srbije, Delegacije EU u Srbiji, OEBS, UNHCR, Fonda za izbegla prognana i raseljena lica Pokrajine Vojvodine, kao i organizacije koje su na terenu realizovale projekat i korisnici projekta. Opšti zaključak učesnika je bio da je projekat POMOĆ pravi primer partnerstva civilnog i javnog sektora, kroz koje se moze dobiti značajna dodatna vrednost. Takođe je zaključeno da je koncept realizacije Projekta „Pomoć“ bio zasnovan na principu nadogradnje na već postojeće rezultate, podatke i prioritete RHP programa u Srbiji, što je prepoznato kao dobar pristup koji omogućuje veće efekte i doprinosi održivosti efekata stambenog zbrinjavnja najugroženijih korisnika. Opšta ocena učesnika je bila da je najugroženijoj grupi korisnika i nadalje potrebna podrška i pomoć u delu socijalnog i ekonomskog funkcionisanja, pristupa pravima i slično. U tom smislu, preporučen je kontinuitet u podršci koji se ne može ostvariti bez dodatnih mera i projekata.
Kompletni zaključci Foruma nalaze se u nastavku ovog teksta.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

  • Prema oceni učesnika/ca završnog Foruma projekta „POMOĆ“ – Doprinos pristupu izbjeglica i raseljenih lica pravima i mogućnostima zapošljavanja“, u srbiji je projekat uspešno priveden kraju u atmosferi pune saradnje različitih releventnih aktera, predstavnika javnog i civilnog sektora kao i medjunarodnih agencija i organizacija koje su uključene u Regionalni program stambenog zbrinjavanja izbeglica i raseljenih lica (u daljem tekstu RHP). Konstatovano je da je realizacija „Pomoć“ projekta primer dobre prakse medjusobnog sinergijskog delovanja državnih organa sa nacionalnog, pokrajinskog i lokalnog nivoa (Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, Fond za pomoć izbeglim , prognanim i raseljenim licima APV, poverenici za izbeglice iz lokalnih samouprava); medjunaraodnih organizacija i tela (UNHCR, OSCE) i loalnih nevladinih organizacija (Centar za regionalizam, Amiti, IDC, Housing centar, EHO, Edukacioni centar).
  • Koncept realizacije Projekta „Pomoć“ bio je zasnovan na principu nadogradnje na već postojeće rezultate, podatke i prioritete RHP programa u Srbiji, što je prepoznato kao dobar pristup koji omogućuje veće efekte i doprinosi održivosti efekata stambenog zbrinjavnja najugroženijih korisnika.
  • Uključenost organizacija civilnog društva uključenih u realizaciju projekta je posebno pohvaljena, pri čemu je istaknuto njihovo poznavanje terena i potreba korisnika, iskustvo u radu sa najugroženijim kategorijama korisnika, fleksibilnost i posvećenost temi izbeglištva.
  • Na Forumu je pohvaljena praksa tesne koordinacije rada svih uključenih aktera, međusobna otvorenosti za dijalog o iznalaženju najdelotvornijih rešenja za konkretne situacije na terenu i druge izazove koji su pratili projekat. U tom smeru su istaknuti kvantitativni rezultati u delu obuhvata korisnika, ali i kvalitativni efekti projektnih intervencija koji se ogledaju u stepenu zadovoljstva iskazanog od strane korisnika i njihovih porodica.
  • Posebno je istaknuta upotrebna vrednost svih lekcija naučenih, isprobanih rešenja i pristupa tokom implementacije „Pomoć“ projekta za buduće intervencije vezane za stambeno zbrinjavanje najugroženijih društvenih grupa koje Delegaciju EU u Srbiji planira u budućnosti.
  • Projektne intervencije u oblasti unapređenja stambenih uslova najugroženijih porodica koje same nisu mogle popraviti svoje kuće i ugraditi građevinski materijal koji im je kroz RHP ranije doniran je ocenjena kao najsloženija, ali i veoma korisna. Mada je ova intervencija ocenjena kao nedovoljno uvremenjena (prošlo je par godina od momenta snimanja potreba i isporuke paketa građevinskog materijala do momenta organizovanja njegove ugradnje), pohvaljen je fleksibilan pristup projektnog tima i organizacija koje su implementirale aktivnosti. Taj pristup je omogućio maksimizirane efekate projektne intervencije i obezbedio kvalitetnije uslove za stanovanje za 10 veoma ugroženih izbegličkih porodica.
  • Prakse uključivanja korisnika pomoći u aktivnosti planiranja i izvedbe potrebnih građevinskih radova na stambenim objektima su ocenjene kao pozitivne i efektivne kako za motivaciju korisnika , tako i za njihov osećaj vlasništva.
  • Reakcije zajednice i podrška poslovima unapređenja uslova stanovanje za njihove stanovnike iz grupacije izbeglica je u jednom broju slučajeva bila veoma pozitivna i stimulativna. Organizovanje tradicionalne mobe je ilustracija visokog stepena prihvaćenosti i integracije izbeglica u zajednicu.
  • Ocenjeno je da je ovoj najugroženijoj grupi korisnika i nadalje potrebna podrška i pomoć u delu socijalnog i ekonomskog funkcionisanja, pristupa pravima i slično. U tom smislu, preporučen je kontinuitet u podršci koji se ne može ostvariti bez dodatnih mera i projekata.
  • Komponenta projekta „Pomoć“ koja se odnosila na istraživanje stanja, i stepena ostvarene integracije korisnika RHP u Srbiji je od strane učesnika Foruma ocenjena kao veoma relevantna za dalje planiranje i sprovođenje neophodnih državnih mera i intervencija.
  • Domaće nevladine organizacije su pohvaljene za kvalitetan rad na terenu u uslovima COVID pandemije i restrikcija koje su bile na snazi. Istaknuta je i dodatna vrednost ove projektne aktivnosti jer je formirana baza dobro obučenih anketara koju mogu poslužiti i u budućnosti za obavljanje sličnih istraživanja.
  • Uz gore navedeno, učesnici foruma su istakli potrebu da se i u svim budućim aktivnosti više koristi praksa direktnog kontakta i dijaloga sa korisnicima i uvažavanje njihovih procena potreba i stanja, kao i neposredna participacija u donošenju odluke o rešenjima.
  • Oblast socijalnih inovacija koja je kao specifična komponenta projekta bila je originalno planirana kao podrška poslovnom udruživanju korisnika i inovativnim modelima podrške. Rezultati istraživanja kapaciteta, potreba i resursa potencijalnih korisnika opredelio pristup direktne individualizirane pomoći u vidu alata i opreme za pružanje usluga stanovništvu. Ta fleksibilnost u pristupu i usmerenost ka rešenjima koja su funkcionalna i efektivna za korisnike je pohvaljena kao dobra projektna odluka, kojaje pratila realnost i izvodljivost. Posebno je istaknut primer dobre prakse da su odabrane korisničke porodice visoko participirale u planiranju, izboru i nabavci paketa pomoći za ekonomsko osnaživanja.